povratak

Izložbu Marina Topića podržao HT ERONET

Na sinoćnjemu gala otvorenju mostarskoga likovnog događaja godine, velike samostalne izložbe slika najvećega bh. hiperrealiste Marina Topića, predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović svečano je postav proglasio otvorenim, poručivši okupljenomu mnoštvu u Galeriji Aluminij kako su Topićeva platna vrijedna divljenja i kako smo svi mi baštinicima onoga što ovaj slikar stvara svojim kistom.

Otvorenje postava Zemlja humska – kist i Krist, kojim Topić obilježava četrdeset godina svojega umjetničkog stvaranja, darovalo je gradu na Neretvi dosad neviđeni spektakl s više od 500 posjetitelja za koje su i dva prostrana galerijska salona bila pretijesnima.
 
- Marin možda nema atelje, ali suradnike ima u svima nama. To je dokazuje i ova i sve njegove prethodne, a pokazat će i sve njegove buduće izložbe – kazao je predsjednik Čović, dok je direktor Aluminija d.d. Mostar Mario Gadžić iskazao počašćenost činjenicom da je autor želio upravo u Aluminijevomu hramu kulture obilježiti svoj značajni jubilej, dometnuvši kako je ovo otvorenje nedvojbeno najposjećenijim u dugih 17 godina postojanja Galerije.

- To je zapravo pokazateljem činjenice na koji način poklonici likovnosti reagiraju na Topićevo slikarstvo i koliko cijene i ono što stvara i njega kao čovjeka, kao dijete ovoga grada – komentirao je Gadžić, izazvavši emotivnu reakciju samoga autora koji je za mikrofonom kazao: Oprostite mi što sam emotivan, što sam Mostarac i Hercegovac, jer mi Mostarci ludo volimo i Mostar i Hercegovinu.
Topić je, prekidan pljescima oduševljene publike, pojasnio kako samo radi ono što osjeća i kako sve što stvara poniče iz njegova djetinjstva koje niti može niti hoće zaboraviti.

- Živio sam u Njemačkoj, u Americi, pokušavao slikati tamošnje krajolike, ali nigdje nisam osjetio tu toplinu i tu svjetlost koju osjećam ovdje, na ovomu kamenu – rekao je ganuti slavljenik.

Likovni kritičar Ivan Vukoja, autor prigodnoga kataloškog osvrta, zaključio je kako je ime postava slikarevim životnim i autorskim credom, dok njegov kolega, akademik Tonko Maroević, ističe Topićevu volju da se svijet oko sebe uhvati što integralnije, punije, ne samo fizički nego i metafizički.

Izložbu su, pod visokim pokroviteljstvom predsjedatelja Predsjedništva BiH, zajednički organizirali Galerija Aluminij i Matica hrvatska Mostar, a počasni predsjednik Matice, akademik Josip Muselimović, ocijenio je kako za Marinove slike ne treba umjetnička naobrazba, ne trebaju riječi i jezik, jer će vam oko sve reći, jer se jedino oko ne može prevariti.

Iskazavši osobitu radost što je ova velebna izložba postavljena u prestižnoj Galeriji Aluminij, predsjednica Matice dr. sc. Ljerka Ostojić iskoristila je prigodu i, u ime Predsjedništva MH Mostar, direktoru Odjela korporativnih komunikacija Aluminija Darku Juki uručila Veliku povelju zahvalnosti za promociju i afirmaciju kulture u gradu na Neretvi, a napose za osobit doprinos Mostarskomu proljeću – Danima MH Mostar.

- Gotovu su postigli nemoguće, gotovo su me ostavili bez teksta – kazao je ganuti Juka, zahvalivši Matici i pozdravivši slikarskoga barda koji je, kako je kazao, strahovito utjecao na umjetničku zbilju ovoga podneblja, naslikavši neke od kultnih radova naše novije povijesti.

- Ugostili smo njegov genijalni Sumrak bogova, njegove kraljicu Katarinu i Humsku Veneru, sve one njegove oblutke, šipke, platane, Neretvu, sve ono što jest njegova Zemlja humska, iz kista i od Krista. Možda ih ima još koji znadu onako naslikati neretvanski oblutak, ali nitko drugi ne može postići da Neretva teče preko slikarskoga platna! Marinov je genij ne u onomu cvijeću Cvjetne nedjelje, nego u otučenim rubovima onoga limenog lavora i u onomu raspuknutomu šipku na tronošcu, koji nam vraćaju mirise djetinjstva – izjavio je Juka, s kojim se Vukoja složio u posebnomu oduševljenju najrecentnijom Marinovom slikom.

- Stari emajlirani lavor s otučenim rubovima u vlatima trave i cvijeća, a unutra plutajuća cvjetna rapsodija na vodi koja nas svojom likovnom čarolijom, poput Proustovih kolačića, vraća u djetinjstvo, u vrijeme kada su nam i ruke i obrazi bili ne samo čisti nego i mirisni – nadahnuto je govorio ravnatelj HNK Mostar.
Svečanost otvorenja glazbeno su oplemenili članovi Gudačkoga kvarteta Simfonijskoga orkestra Mostar, a izložba koju su sponzorski pomogli Vlada HNŽ-a, Aluminij d.d. Mostar, HT Eronet, HP Mostar, Elektroprivreda HZ HB, Rektorat i FPMOZ Sveučilišta u Mostaru, dostupnom za besplatno razgledanje ostaje sve do kraja mjeseca studenog. Djelatno vrijeme Galerije Aluminij jest od 7 do 20 radnim danima i od 9 do 14 subotom.

Inače, Marin je Topić rođen u Mostaru, 3. srpnja 1957. godine. Prvu uljanu sliku naslikao je kao trinaestogodišnjak. Završio je arhitekturu u Sarajevu 1981. i upravo te godine naslikao Gospu Međugorsku. Prvu je samostalnu izložbu imao 1982. u Franjevačkomu samostanu u Širokomu Brijegu, drugu 1983. u Zagrebu (RH), a treću 1985. u Sarajevu. Od 1987. godine, u Munchenu (Njemačka) studira slikarstvo devetnaestoga stoljeća, a 1989. odlazi u Californiu (SAD). U Mostar se vraća 1990. godine. U nizu uspjeha njegove plodne i burne karijere svakako se ističe velika monografska izložba iz 2006. godine (Zemlja humska) u rodnomu Mostaru, s kojom je Topić gostovao i u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Sarajevu i u Podgorici (Crna Gora), te ju je vidjelo ukupno više od stotinu tisuća posjetitelja.

DOKUMENTI